APEOR BiH

ASOCIJACIJA PROIZVOĐAČA ENERGIJA IZ OBNOVLJIVIH RESURSA

Osnove primjene Sunčeve energije

Sunčeva energija je obnovljiv i neograničen izvor energije od kojeg, izravno ili neizravno, potječe najveći dio drugih izvora energije na Zemlji. Sunčeva energija u užem smislu podrazumijeva količinu energije koja je prenesena Sunčevim zračenjem, a izražava se u J. Sunčeva se energija u svojem izvornom obliku najčešće koristi za pretvorbu u toplinsku energiju za sustave pripreme potrošne tople vode i grijanja (u europskim zemljama uglavnom kao dodatni energent) te u solarnim elektranama, dok se za pretvorbu u električnu energiju koriste fotonaponski sustavi.

Sunčevo zračenje je kratkovalno zračenje koje Zemlja dobiva od Sunca. Izražava se u W/m2, a ovisno o njegovom upadu na plohe na Zemlji može biti:

  • neposredno: zračenje Sunčevih zraka
  • difuzno zračenje neba: raspršeno zračenje cijelog neba zbog pojava u atmosferi
  • difuzno zračenje obzorja: dio difuznog zračenja koji zrači obzorje
  • okosunčevo difuzno (cirkumsolarno) zračenje: difuzno zračenje bliže okolice Sunčevog diska koji se vidi sa Zemlje
  • odbijeno zračenje: zračenje koje se odbija od okolice i pada na promatranu plohu.

Učin Sunčevog zračenja iznosi oko 3,8 · 1026 W, od čega Zemlja dobiva 1,7 · 1017 W. Zemlja od Sunca godišnje dobiva oko 4 · 1024 J energije što je nekoliko tisuća puta više nego što iznosi ukupna godišnja potrošnja energije iz svih primarnih izvora. Prosječna jakost Sunčevog zračenja iznosi oko 1367 W/m2 (tzv. solarna konstanta).

Spektar Sunčevog zračenja obuhvaća radio-valove, mikrovalove, infracrveno zračenje, vidljivu svjetlost, ultraljubičasto zračenje, X-zrake i Y-zrake. Najveći dio energije pri tome predstavlja IC zračenje (valne duljine > 760 nm), vidljiva svjetlost (valne duljine 400 - 760 nm) te UV zračenje. U spektru je njihov udio sljedeći: 51% čini IC zračenje, 40% UV zračenje, a 9% vidljiva svjetlost.

Pod pojmom iskorištavanja Sunčeve energije u užem se smislu misli samo na njezino neposredno iskorištavanje, u izvornom obliku, to jest ne kao, primjerice, energija vjetra ili fosilnih goriva. Sunčeva se energija pri tome može iskorištavati aktivno ili pasivno. Aktivna primjena Sunčeve energije podrazumijeva njezinu izravnu pretvorbu u toplinsku ili električnu energiju. Pri tome se toplinska energija od Sunčeve dobiva pomoću solarnih kolektora ili solarnih kuhala, a električna pomoću fotonaponskih (solarnih) ćelija. Pasivna primjena Sunčeve energije znači izravno iskorištavanje dozračene Sunčeve topline odgovarajućom izvedbom građevina (smještajem u prostoru, primjenom odgovarajućih materijala, prikladnim rasporedom prostorija i ostakljenih ploha itd).

 

 

Energija Sunca u BiH

Iz svih prikupljenih podataka i provedenih analiza može se zaključiti da postoji značajan potencijal primjene Sunčeve energije na području Bosne i Hercegovine, koji iznosi 70,5 milijuna GWh dozračene energije ukupnog godišnjeg Sunčevog zračenja.

Godišnja ozračenost vodoravne plohe ukupnim Sunčevim zračenjem

 

 

Unazad par godina u Bosni i Hercegovini počinje intenzivno iskorištavanje sunčeve energije. Ulaganje u postrojenja za iskorištavanje energije sunca karakteriše visoko početno ulaganje,ali i vrlo niski troškovi pogona uz životni vijek od preko 25 godina.

 

Zbog ekonomskih karakteristika fotonaponskih sistema ne može se očekivati značajnija primjena ukoliko državne i entitetske uprave ne uvedu sistem poticanja i to kroz garanciju minimalne poticane cijene,ali  i razdoblja poticanja koji bi trebali da budu u skladu sa evropskim i svetskim standardima. U Bosni i Hercegovini u pogonu ili izgradnji trenutno ima nekoliko fotonaposnkih postrojenja instalisane snage oko 800 kW što je veoma malo u odnosu na potencijal sa kojim se raspolaže.

Kartografski prikaz moguće proizvodnje električne energije iz fotonaponskog postrojenja instalisane snage 1 kW

 

 

 

 

Web Analytics