APEOR BiH

ASOCIJACIJA PROIZVOĐAČA ENERGIJA IZ OBNOVLJIVIH RESURSA

 

Usvojen Akcijski plan za korištenje obnovljive energije u Bosni i Hercegovini 

  •  

Dana 30.03.2016. godine održana je 50. sjednica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. Na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, na sjednici je usvojen Akcijski plan za korištenje obnovljive energije u BiH (eng. NREAP BiH).

 Akcijski plan za korištenje obnovljive energije u BiH je obaveza proistekla iz međunarodne obaveze koju je Bosna i Hercegovina preuzela 2006. godine Odlukom o osnivanju Energetske zajednice. U skladu s Ugovorom o osnivanju Energetske zajednice,  Ministarsko vijeće je 18. oktobra 2012. godine usvojilo Odluku o implementaciji Direktive 2009/28/EZ o promociji upotrebe energije iz obnovljivih izvora.

 Radna grupa za izradu NREAP-a BiH, sačinjena od predstavnika Ministarstva industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske, Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije i Vlade Brčko Distrikta BiH, predvođena Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH izradila je Akcijski plan korištenja obnovljivih izvora energije u BiH. Izradom Akcijskog plana za korištenje obnovljive energije u BiH, ispunjen je jedan od važnijih zahtjeva Direktive 2009/28/EZ, a u narednom periodu Bosna i Hercegovina aktivno nastavlja raditi na implementaciji obaveza iz Ugovora. 

 NREAP BiH je bazirana na ranije usvojenim entitetskim akcijskim planovima za korištenje obnovljivih izvora energije. Akcijski plan za korištenje obnovljivih izvora energije u BiH se usklađuje sa strateškim i planskim dokumentima Republike Srpske, Federacije Bosne i Hercegovine i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, te između ostalog, definira indikativne ciljeve korištenja izvora obnovljive energije u našoj zemlji do 2020. godine i dinamiku njihovog postizanja.

 

Akcijski plan za korištenje obnovljive energije u Bosni i Hercegovini PREUZMI

     

     Na 118.sjednici održanoj 05.06.2014.godine, Vlada Federacije BiH donijela je

     

     UREDBU I ODLUKU IZ OBLASTI OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

    Vlada FBiH donijela je Uredbu o poticanju proizvodnje električne energije iz OIEIEK i određivanju naknada za podsticanje, koju je, u saradnji s FERK-om, pripremilo Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije.

    Uredba, između ostalog, definiše način određivanja i prikupljanja naknada za podsticanje od krajnjih kupaca električne energije, kriterije u pogledu veličine pojedinačnih postrojenja za svaku tehnologiju koja mogu imati status privilegiranog proizvođača, maksimalno vrijeme izgradnje postrojenja i njegovo priključenje na mrežu, te plan prikupljanja naknada za podsticanje korištenja OIEiEK za period od deset godina.

    Svi krajnji kupci električne energije u Federaciji su obavezni da plaćaju naknadu za podsticanje.

    Uredba precizno i detaljno definiše i metodologiju za izračun potrebnih sredstava, odnosno visinu naknade, uključujući i mehanizam umanjivanja potrebnih sredstava za narednu godinu ukoliko ostanu neiskorištena sredstva za podsticanje u tekućoj godini.

    Danas je donesena i Odluka o donošenju Akcionog plana za korištenje obnovljivih izvora energije u FBiH (APOEF). Ovaj plan predstavlja sastavni dio NAPOE-a (ukupnog Nacionalnog akcionog plana korištenja obnovljivih izvora energije Bosne i Hercegovine) kojim se, u okviru obavezujućeg nacionalnog cilja korištenja obnovljivih izvora energije do 2020. godine, iskazuju obavezujući ciljevi Federacije BiH o udjelu energije iz OIE u ukupnoj finalno potrošnji električne energije, energije za grijanje i/ili hlađenje i energije za transport.

    APOEF je pripremljen u saradnji sa Federalnim ministarstvom prostornog uređenja, Federalnim ministarstvom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Federalnim ministarstvom prometa i komunikacija, Federalnim ministarstvom okoliša i turizma i nadležnim kantonalnim ministarstvima.

    Izmjene i dopune APOEF-a će biti rađene jedanput godišnje, a najkasnije do 31.3. tekuće godine.

    Vlada je donijela i Odluke o načinu uplate i visini novčanog depozita ili dostave bankovne garancije naplative po pozivu koji su garancija da će postrojenje biti izgrađeno u predviđenom roku.

    Prema ovoj odluci, svaka pravna ili fizička osoba koje finansira izgradnju postrojenja za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju, a koja su, po zahtjevu za dobijanje statusa potencijalnog privilegovanog proizvođača, od Operatora za obnovljive izvore energije i efikasne kogeneracije dobila pozitivan odgovor, dužna su, u roku od 30 dana, uplatiti novčani depozit ili dostaviti bankovnu garanciju. Cilj je garancija da će postrojenje za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i efikasne koenergacije biti izgrađeno u predviđenom roku.

     

    Akcioni plan za korištenje obnovljivih izvora energije u Federaciji BiH   PREUZMI

    Uredba o podsticanju proizvodnje električne energije iz OIEiEK i određivanju naknada za podsticanje PREUZMI

     

    Na 105 sjednici Vlade Federacije BiH od 27.03.2014 godine donesena je:

    UREDBA O POSTUPKU, KRITERIJIMA, FORMI I SADRŽINI
    ZAHTJEVA ZA IZDAVANJE ENERGETSKE DOZVOLE

    Federalna vlada donijela je danas Uredbu o postupku, kriterijima, formi i sadržini zahtjeva za izdavanje energetske dozvole za izgradnju novih i rekonstruiranje postojećih proizvodnih postrojenja.

    Uredba je donesena jer aktualni Zakon o električnoj energiji u FBiH nije u dovoljnoj mjeri uredio problematiku izdavanje energetske dozvole. Njezin cilj je osiguranje javnog, transparentnog i nediskriminatorskog postupka izdavanja energetske dozvole sukladno objektivnim i javnosti poznatim kriterijima. To je u funkciji promocije konkuretnog tržišta energije i stimuliranja ulaganja u elektroenergetski sektor, čime doprinosi sigurnosti opskrbe električnom energijom u Federaciji BiH, kao i sigurnosti i pouzdanosti elektroenergetskog sustava Bosne i Hercegovine.

    Kako je precizirano, pravna ili fizička osoba ne smije graditi nova ili rekonstruirati postojeća postrojenja za proizvodnju električne energije na teritoriji Federacije BiH bez predhodno pribavljene energetske dozvole.

    Zahtjev za dobivanje energetske dozvole podnosi se Federalnom ministarstvu energije, industrije i rudarstva u pisanoj formi i u formatu propisanom Uredbom. Federalno ministarstvo će pri razmatranju voditi računa o usuglašenosti projekta sa Strategijskim planom razvoja elektroenergetskog sektora Federacije BiH i Prostornim planom Federacije BiH, Akcijskim planom korištenja obnovljivih izvora u Federaciji BiH, uključujući usuglašenost s odgovarajućim kantonalnim planovima i programima.

    Svi podnositelji zahtjeva za dobijanje energetske dozvole dužni su Federalnom ministarstvu uplatiti jednokratnu naknadu za administrativne troškove obrade zahtjeva, u iznosu utvrđenom odlukom Vlade, uključujući i priloženu federalnu upravnu taksu/pristojbu.

    Ako Ministarstvo zaključi da je zahtjev nepotpun i da ima nedostataka, te da su mu potrebne dodatne informacije ili pojašnjenja, obvezno je da o tome pisanim putem obavijesti podnositelja zahtjeva i zatraži dostavljanje dodatnih informacija i podataka ili pojašnjenja, u roku ne dužem od trideset dana od datuma prijema. Ministarstvo donosi rješenje o svakom podnesenom zahtjevu u roku od tri meseca od dana kada je obavijestilo podnositelja da je zahtjev kompletiran. No, kada to ocijeni potrebnim, razdoblje razmatranja zahtjeva može produljiti za još dva mjeseca.

      Ukoliko korisnik želi energetsku dozvolu prenijeti na drugu osobu, dužan je za to pribaviti odobrenje Ministarstva.

     UREDBU MOŽETE PREUZETI OVDJE

      Podržati ulaganja u sektor obnovljivih izvore energija a ne manipulisati s njime

     Iznenađeni površnošću tumačenja, ionako dugo isčekivanog, Zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije, ali i iznošenjem mnogobrojnih neistina prije svega od strane Institucije ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH ali i pojedinih medija, članovi Asocijacije proizvođača električne energije iz obnovljivih resursa „APEOR“ oštro osuđuju odgovorne za pogrešno informisanje javnosti.

    Pored ionako komplikovane, otežavajuće i još uvijek nedefinasane do kraja zakonske regulative, spore administracije sa kojom se investitori u sektoru obnovljivih izvora energije svakodnevno susreću, zahvaljujući površnim „analizama“ nestručnih lica sada su osuđeni i na javni linč. Tako su pojedini mediji proteklih dana, pored ostalog, pisali o naknadi za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora koja je sastavni dio računa za električnu energiju. Radi se, prije svega, o nepoznavanju materije ali i stavovima baziranim na izjavama federalnog ministra ze energiju, rudarstvo i industriju, te su tom prilikom iznesene brojne dezinformacije.

     slika5

      Odluka o utvrđivanju jediničnog iznosa naknade za podsticanje proizvodnje električne energije za OIEiEK nije nezakonita, kako se navodi. Vlada FBiH donijela je na osnovu člana 39., Zakona o OIEiEK. S ciljem izbjegavanja mogućeg pravnog vakuma donesena je pomenuta odluka koja će se primjenjivati do donošenja podzakonskih propisa iz ovoga zakona.

    Istovremeno iznenađuje reakcija na naknadu za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora. Naime, potrošači u FBiH, u čiju kategoriju spadaju i sami investitori, ovu minimalnu nakanadu plaćali su i ranije, ali je prikupljanje tih sredstava obustavljeno za vrijeme pravnog vakuma, te ne bi trebali biti iznenađeni kao što se navodi u saopštenju za javnost, koje potpisuje Institucija ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH. Da to uistinu nije nikakav „udar na džep“ građana, kako se pokušava predstaviti, potvrđuju i iznosi koji se nalaze na računima krajnjih potrošača. Naknada od 0,001 KM po utrošenom kWh račun za električnu energiju mjesečno dodatno optereti, u prosjeku, za 0,26 KM za domaćinstva na operativnom područiju JP Elektroprivreda BH d.d. Sarajevo, a 0,35 KM za domaćinstva na operativnom područiju JP Elektroprivreda HZHB d.d. Mostar.

     Uobičajena praksa u svim zemljama EU i svijeta je da se nakanda za poticanje razvoja i korištenja onovljvih izvora energije prikuplja od krajnjih potrošača pa ne vidimo ništa sporno da se taj model prikupljanja naknada primijeni i u Bosni i Hercegovini.

     SE 1 2

     Navodi se i da je naša zemlja odavno zadovoljila energetske kriterije Evropske unije. Istina je da Bosna i Hercegovina proizvodi od 25 – 32 % električne energije iz hidroelektrana. Međutim, za zadovoljavanje EU „20-20-20“ ciljeva koriste se čisti izvori energije (zelena energija koja se podstiče) a tu spada hidroenergija snage do 10 MW, vjetroenergija, solarna energija, biomasa, kogeneracija..., koji u BiH čine tek nešto više od 1,5% . Među dezinformacijama koje su prezentovane javnosti je i ova da Republika Hrvatska, zabranjuje proizvodnju električne energije putem vjetro i solarnih elektrana, što nije tačno.

     Podsjećamo još jednom da su u sektor obnovljivih izvora u Federaciji Bosne i Hercegovine investitori do sada uložili preko 100 miliona KM. Nije riječ o „bogatim investitorima i/ili tajkunima“, kako se investitori nazivaju, nego često o kreditnim zaduženicima i privrednicima koji sve svoje obaveze prema državi uredno ispunjavaju.

    Napominjemo da trenutno u FBiH egzistira nekoliko stranih kompanija koje su uložile znatna finansijska sredstva u sektor obnovljvih izvora i koje namjeravaju nastaviti svoje poslovne aktivnosti ukoliko im izvršna i zakonodavna vlast to omogući.

    Istina je da sve savremene tehnologije proizvodnje i upravljanja imaju relativno mali broj direktno uposlenih, ali je i činjenica da se taj broj indirektnim uposlenim na izgradnji i održavanju značajno povećava. Tako po postrojenjima male HE mogu imati 3-5 uposlenih, vjetroelektrane 8-12...;Činjenica je i da su tehnologije čistih obnovljivih izvora energije nešto skuplje, ali je riječ o daleko manjim izdvajanjima od troškova izazvanih posljedicama koje izazivaju fosilna goriva. Također zaboravlja se činjenica da se postrojenja za iskorištavanje obnovljvih izvora energije koja izgrade privatni investitori nakon isteka koncesionog perioda( po Zakonskim odredbama u FBiH koncesioni period je 30 godina) bez nakanade bez naknade vraćaju davaocu koncesije ( Federaciji BiH ili kantonima) i oni nastavljaju da ih ekonomski eksploatišu.

     vjetro 1

     Dakle, ozbiljnom analizom i objektivim posmatranjem došlo bi se do zaključka da je riječ o ulaganjima, koja su investitori stavili „na kocku“ čekajući više od 19 godina da se zakonska regulative ove oblasti definiše do kraja a ne, kako se navodi, o najsigurnijoj investiciji u Bosni i Hercegovini.

    Oblast energetske politike, energetske održivosti i posebno mjesto i uloga obnovljive energije u ukupnoj energetskoj privredi je veoma složena i delikatna te traži, ne samo dobro tehničko poznavanje materije već i poseban senzibilitet baziran na dugoročnoj viziji razvoja i energetike i cjelokupnog ljudskog društva čija sudbina dramatično ovisi o energiji. Takav senzibilitet ne samo da nismo prepoznali u tekstovima koji su proteklih dana bili u medijima već smo u njima prepoznali i direktno suprotstavljanje ovim principima i to, što je posebno porazno, od strane onih koji treba da kreiraju energetsku politiku!

      Sektor obnovljivih izvora u FBiH: Investitori 19 godina bez uređene zakonske regulative

      Članovi Asocijacije proizvođača električne energije iz obnovljivih resursa „APEOR“, domaći i strani investitori, koji su u sektor obnovljivih izvora u Federaciji Bosne i Hercegovine do sada uložili preko 100 mil. KM, nezadovoljni su zbog površnosti usvojenog Zakona o korištenju obnovljivih izvora enegrije i efikasne kogeneracije. Naime neke oblasti, od strateškog interesa za razvoj ovog sektora, i dalje su pod znakom pitanja, a uređivat će se pravilnicima. O ovome, te trenutnoj situaciji u sektoru obnovljivih izvora u Federaciji BiH, govorilo se na redovnoj Skupštini „APEORA“, koja je održana 21.11.2013. godine.

     Predstavnici APEOR-a nekoliko puta su apelovali na nadležne institucije da u izradu zakonskih i podzakonskih akata, koji će regulisati ovu oblast, uključe i članove ovog Udruženja. Naznake takvih namjera, eventualne želje sa saradnjom, na adresu APEOR-a nisu stizale.

    Napominjeno da vladajuće strukture, kako prethodne tako i aktuelne, iako svjesni činjenice da FBiH obiluje obnovljivim resursima za proizvodnju električne energije, ne čine ništa kako bi se na adekvatan način iskoristili ti potencijali.

    slika10

      Tako se neiskorišteni hidropotencijal u FBiH, u malim hidroelektranama (instalisani kapacitet do 10 MW) procijenjuje na oko 400 MW, sa procijenjenom godišnjom proizvodnjom od oko 1.430 GWh, dok se u velikim hidroelektranama (sa instalisanim kapacitetom većim od 10 MW) potencijal procjenjuje na oko 2.000 MW, sa procijenjenom godišnjom proizvodnjom od oko 6.000 GWh. Vjetropotencijal se procjenjuje na oko 1.500 MW, sa mogućom godišnjom proizvodnjom od oko 3.500-4.000 GWh. Potencijal iskorištenja solarne energije na kreće se od 970 do 1.380 kWh/m² površine solarnog kolektora. Podaci za teritoriju BiH za solarnu energiju pokazuju da je prosječno trajanje insolacije 2.071 sat, a oko 70 posto se stvara od aprila do septembra.Ovakav neiskorišteni potencijal obnovljivih izvora nema ni jedna država regije, niti Evropske unije. Stoga je prava šteta da vladajuće strukture do danas nisu prepoznale mogućnosti koje ovaj sektor pruža: razvoj stranih i domaćih investicija, te mogućnost pokretanja cijelokupne privredne aktivnosti na teritoriji Federacije BiH. Tome u prilog govori činjenica da ne teritoriji Federacije BiH egzistiraju dva elektroprivredna preduzeća: Elektroprivreda BH d.d. Sarajevo, koja raspolaže sa proizvodnim kapacitetom od oko 1.700 MW (70 % neobnovljivi izvori, 30 % obnovljivi-velike hidroelektrane) i Elektroprivreda HZHB d.d. Mostar, koja raspolaže proizvodnim kapacitetom od oko 900 MW (100 % hidroelektrane).

     Zakonska regulativa sektora obnovljivih izvora u FBiH

     Sektor obnovljivih izvora u Federaciji BiH nije bio zakonski uređen u periodu od 1995. do 2002. Godine. Nadležene institucije 2002. godine donose Odluku o metodologiji utvrđivanja razina otkupnih cijena električne energije iz obnovljvih izvora instalisane snage do 5 MW. Bio je to prvi zakonski akt, kojim se započelo uređivanje sektora obnovljvih izvora u Federaciji BiH.Akt se primjenjivao sve do kraja 2011. godine kada na snagu stupa Uredba o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije, koja je po prvi put na ozbiljan način pristupila uređenju sektora obnovljvih izvora. Treba napomenuti da je Uredba donesena polovinom 2010. godine, a počela se primjenjivati u 2012. godini. Uredba, kao akt, predstavljala je dobru osnovu za daljnu razradu zakonskih akata kojim bi se preciznije regulisao sektor obovljvih izvora.Međutim, akti koji su naknadno napravljeni uveli su pravu pometnju u sektor obnovljvih izvora, veću nego što je prije toga bila. Nadležne institucije, koje su bile zadužene za provedbu Uredbe, na opšte iznenađenje donijele su odluke koje su bile veoma destimulacijske po daljno ulaganje u ovaj sektor. Tako je ulaganje u hidro i vjetropotencijal u potpunosti onemogućeno, zainteresovani investitori ograničeni su da na teritoriji jedne opštine mogu imati samo jedan proizvodni objekat, čija će se proizvodnja podsticati. Primjeri takvih odluka nisu zabilježeni nigdje u Evropi, čak i svijetu. Sve ovo radilo se na veoma netransparentan način, bez konsultacija sa stručnom zajednicom i dostave materijala na uvid prije nego što ih usvoje, kako je to praksa u uređenim zemljama koje su opredijeljene unaprijeđenju stranih investicija i promociji korištenja obnovljivih izvora.Na sreću ili nesreću, imajući u vidu način na koji se sektor obnovljvih izvora počeo uređivati, Ustavni sud Federacije BiH je 19.06.2012. godine Uredbu o korištenju obnovljvih izvora energije i efikasne kogeneracije proglasio neustavnom. Nezanemarivši nesagledive posljedice, koje bi momentalno stavljanje van snage Uredbe prouzrokovalo, ostavio je nadležnim institucijama rok od šest mjeseci da zakonom urede ovu oblast. Međutim Vlada Federacije BiH i nadležno ministarstvo nisu u ostavljenom roku donijeli zakon, iako je to od njih zahtijevano presudom. Stoga je Ustavni sud Federacije BiH 17.04.2013. godine donio Rješenje o neizvršenju presude Ustavnog suda, vezanu za Uredbu o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije.

    I pored navedenog, Parlament FBiH tek 11.09.2013 godine konačno donosi Zakon o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije, sa odgodom primjene od 6 mjeseci. Drugim riječima, zakon će se početi primjenjivati tek polovinom marta 2014. godine, pod uslovom da vladajuće strukture, nakon 19 godina, konačno počnu raditi svoj posao u ovom sektoru. Podsjećajući na ulaganja od preko 100 mil KM u ovaj sektor, ističemo činjenicu da je u pomenutom periodu (19 godina) sektor obnovljivih izvora bio samo nepunu godinu dana regulisan na način koji je primjeren njegovom potencijalu, odnosno u skladu sa svim potencijalima koji isti pruža za razvoj kompletne Federacije BiH.

    Na primjeru obnovljivih izvora ogleda se cjelokupna politička i ekonomska situacija u Federaciji BiH. Dok zemlje Evropske unije, ali i one iz regiona, već niz godina poduzimaju krupne korake u ispunjavanju zacrtanih ciljeva iz poznate direktive 20/20/20 ( 20% potrošnje električne energije do 2020. godine treba da bude iz obnovljivih izvora), u Federaciji BiH se ubrzano, svjesno ili nesvjesno, radi na tome da do 2020. godine budemo daleko ispod razine EU i regiona, sa maksimalnim udjelom od 2 % potrošnje električne energije iz obnovljivih izvora. Ovakav odnos apsurdan je što zbog činjenice da Federacija BiH obiluje obnovljivim izvorima energije, što zbog toga što EU obiluje fondovima koji su namijenjeni za unaprijeđenje korištenja obnovljivih izvora koje, zbog nepostojanja zakonske regulative, potencijalni investitori ne mogu iskoristiti.Nadamo se da će prvi Zakon koji reguliše oblast obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije, nakon 19 godina čekanja, biti prekretnica u političkom i ekonomskom razmišljanju vladajućih struktura. Stoga još jednom podsjećamo na ekonomski i politčki interes Federacije Bosne i Hercegovine, te privredne mogućnosti koje se stvaraju ukoliko se na primjeren način, kako je to već uređeno u većini evropskih i svjetskih zemalja, uredi sektor obnovljivih izvora u Federaciji BiH.

    Ovim zakonom bi pokazali domaćoj i stranoj javnosti, koja sa nestrpljenjem iščekuje njegovu primjenu, da smo konačno spremni da u punom kapacitetu prihvatimo ozbiljne investitore koji imaju namjeru da ulažu u Federaciju BiH i na taj način pokušaju pomoći ionako nezavidnoj privrednoj situaciji. Adekvatnom suradnjom sa stručnom zajednicom smatramo da se može izraditi veoma kvalitetno zakonsko rješenje koje bi poslužilo kao primjer, ako se želi prosperitet Federacije BiH.

     SE 2 2

    Napominjemo da je sektor obnovljivih izvora jedini industrijski sektor u kojem se, poslije eksploatacionog vijeka (u ovom slučaju koncesionog perioda), postrojenja vraćaju u vlasništvo davaoca koncesije, Kantona ili Federacije BiH. To znači da ukoliko to želimo, možemo bez ulaganja za 30-50 godina dobiti postrojenja vrijedna nekoliko milijardi KM, te tokom njihove izgradnje i eksploatacije zaposliti na hiljade radnika.Upravo zbog toga iznenađujući je odnos zakonodavne i izvršne vlasti prema ovom sektoru, te činjenica da se spriječava njegov razvoj i iskorištavanje potencijala koje posjeduje.

     Istina o naknadi za poticaj razvoja obnovljivih izvora

      U javnosti se stvorila pogrešna slika o naknadama za razvoj obnovljivih izvora, koja se prikupljaju od krajnjih potrošača električne energije u Federaciji BiH a prikazani su na računima za električnu energiju. Stoga koristimo ovu priliku da na istinit način prezentiramo stvarne podatke. Kao što je poznato kategorija domaćinstava iz grupe potrošača je najosjetljivija socijalna grupa potrošača, te smo na osnovu dostupnih zvaničnih podataka naparavili kratku analizu “uticaja naknada na povećanje računa za utrošenu električnu enegriju za kategoriju potrošača iz grupe domaćinstva“. Analiza je pokazala da prosječno domaćinstvo mjesečno, na operativnom područiju JP Elektroprivreda BiH d.d.Sarajevo, potroši oko 260 kWh (oko 39 KM), dok na operativnom područiju JP Elektroprivreda HZHB domaćinstva prosječno troše oko 350 KWH (oko 55 KM).  Naknada koja se nepunu godinu dana skupljala od krajnjih potrošača a za potrošače iz kategorije domaćinstva iznosila je 0,001 KM po utrošenom kWh, odnsono na mjesečom nivou dodatno je opterećavala račun za električnu energiju za 0,26 KM ili 0,67 % (domaćinstva na operativnom područiju JP Eelektroprivreda BH d.d. Sarajevo) i 0,35 KM ili 0,64% ( domaćinstva na perativnom područiju JP Elektroprivreda HZHB d.d.d Mostar). Smatramo da iznosi naknade ne predstavljaju nikakvo posebno opterećenje za potrošače ako imamo u vidu sve benefite koje nam iskoprištavanje obnovljvih izvora donosi.

     vjetro 3

      Otkup električne energije iz obnovljvih izvora po garantovanim cijenama

     Zbog nedovoljne informisanosti u javnosti se stvorila pogrešna slika da oni koji investiraju u obnovljive izvore energije imaju ogromne prihode, kao i da svoja ulaganja vrate u roku od nekoliko godina, a ostatak koncesionog perioda koriste za ubiranje ekstra profita. Činjenica je da period povrata ulaganja u hidro i vjetropostrojenja u prosjeku iznosi od 9-12 godina, što nije kratak period, imajući u vidu da period otkupa električne energije po garantovanim cijenama u Federaciji BiH traje 12 godina i koncesioni period na koji su postrojenja dobijena (u FBiH maksimalni koncesioni period je 30 godina). Treba napomenuti da je zakonodavac definisao formiranje otkupne cijene za proizvedenu električnu energiju iz obnovljvih izvora. Garantovana cijena se formira iz dvije stavke: referentna cijene dvije elektroprivrede u FBiH + nakanada za razvoj obnovljvih izvora. Referentna cijena po definiciji označava prosječnu proizvodnu cijenu električne energije i trenutno za Federaciju BiH iznosi oko 8,1 pf/kWh. Razlog ovako niske proizvodne cijene leži u činjenici da se već decenijama nisu izgradila nikakva nova, a strara postrojenja koja su izgrađena prije više od 25 godina su se davno otplatila. Razliku između referentne i garantovane otkupne cijene (koja se kreće u rasponu od 12,38 do 92 pf /kWh) pokriva se iz naknada prikupljenih od krajnjih potrošača. Interesantno je napomenuti da elektroprivrede otkupljuju električnu energiju iz obovljvih izvora po cijeni od 8,1 pf/kWh a istu tu energiju prodaju krajnim potrošačima u prosjeku za 14 pf/kWh i više. Ako se uzmu u obzir troškovi distribucije, koji nisu veći od 2 pf/kWh, dobije se da elektroprivrede na svakom proizvedenom i preuzetom kWh iz obnovljivih izvora, ostvaruju ekstra profit od 4 pf. Po ovakvom načinu obračuna dolazi se do zaključka da elektroprivrede ne trebaju ni graditi nove objekte, jer bez da ulažu finansijska sredstva na osnovu drugih mogu zarađivati. Ako se pretpostavi da se trenutno u FBiH iz postrojenja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora koja se nalaze u privatnom vlasništvu godišnje proizvede oko 120 GWh, dolazi se do zaključka da elektroprivrede godišnje po osnovu razlike između kupovne i prodajne cijene zarađuju oko 5 mil. KM.

     

    Osnovan operator za obnovljive izvore energije i kogeneraciju

    Vlada FBiH je danas, na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, donijela Odluku o osnivanju Operatora za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju, kao neprofitne pravne osobe koja obavlja poslove u skladu sa Zakonom o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije.

    Pored poslova koji su propisani Zakonom, Operator za OIEiEK vrši istraživačke i poslove informisanja javnosti o podsticajnim mjerama za OIEiEK, razvija odgovarajuće edukativne programe, organizuje javne i stručne rasprave, radionice i obuke, kako bi informacije o korištenju OIEiEK blagovremeno stigle do zainteresovanih strana i građana u Federaciji BiH.

    Upravni odbor Operatora za OIEiEK ima tri člana koje imenuje i razrješava federalni ministar energije, rudarstva i industrije, uz prethodnu saglasnost osnivača. Direktora Operatora, uz saglasnost osnivača, bira Upravni odbor većinom glasova na osnovu javnog konkursa.

    Do imenovanja direktora Operatora za OIEiEK, te poslove će obavljati privremeni direktor Hajrudin Bećirović, priopćili su iz Vlade. _______________________________________________________________________________________________

     Novi Zakon o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije koji je objavljen u Službenim novinama FBiH broj 70/13 od 11.09.2013 godine možete preuzeti OVDJE

    Zapisnik sa Skupštine održane 25.04.2013 možete preuzeti OVDJE

    Zapisnik sa Skupštine održane 16.05.2013 možete preuzeti OVDJE

     

    Registar projekata obnovljivih izvora energije i kogeneracije


    Registar projekata obnovljivih izvora energije i kogeneracije je jedinstvena evidencija o projektima OIEiK, koju ustrojava i vodi Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije.
    U Registru se evidentiraju podaci o nosiocu projekta, lokaciji i tipu postrojenja, tehničko-tehnološkim karakteristikama i uslovima korištenja zavisno o primijenjenoj tehnologiji, osnovni pogonski podaci kao i drugi podaci propisani ovim Uputstvom.

    Registar projekata obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije zaključno sa danom 01.11.2013 godine možete preuzeti OVDJE

    Registar projekata obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije zaključno sa danom 26.12.2013 godine možete preuzeti OVDJE

    Registar projekata obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije zaključno sa danom 21.03.2014 godine možete preuzeti OVDJE

    Registar projekta obnovljivih izvora energije i kogeneracije zaključno sa 05.06.2014. godine možete preuzeti OVDJE

    Registar projekata obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije zaključno sa danom 03.12.2014 godine možete preuzeti OVDJE

     Registar projekata obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije zaključno sa danom 19.12.2014 godine možete preuzeti OVDJE

     

    REGISTAR ENERGETSKIH DOZVOLA

     

    Na osnovu člana  33. stav (4) i (6) Uredbe o postupku, kriterijima, formi i sadržaju zahtjeva za izdavanje energetske dozvole za izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih proizvodnih postrojenja ("Službene novine Federacije BiH", broj:27/14), Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije objavljuje: Registar dozvola. 

     

     

    Registar energetskih dozvola zaključno sa danom 12.12.2014 godine možete preuzeti OVDJE

     

    Web Analytics